Naum Mallin je bio jednog od najistaknutijih članova zagrebačke pravoslavne zajednice, čovjek koji je trajno obilježio istoriju naše Crkvene opštine i jedne od najvećih ličnosti Zagreba 19. vijeka.

Porodica Mallin, porijeklom sa sjevera Grčke, ubraja se među najstarije i najrazgranatije pravoslavne porodice u Zagrebu. U grad doseljavaju krajem 18. vijeka, a ubrzo potom postaju dio obrazovanog, trgovačkog i društvenog sloja koji je oblikovao identitet tadašnjeg Zagreba. Osim što su se bavili, poput svojih ostalih sunarodnjaka, trgovinom, članovi ove porodice posjedovali su i tvornicu duhana te cigara.

Rodonačelnik zagrebačkih Mallina, Konstantin, bio je oženjen Elizabetom Popović, a njegov sin Jovan/Ivan/Joann/ Johann Sofijom Demeter. Jovanove i Sofijine kćeri udat će se za druge članove pravoslavne zajednice: Katarina za vojnika Jovana Šupljikca, Jelisaveta/Elizabeta za Petra Arešića, Marija za Andriju Popovića, a Sofija za Georgija Ševića.

Njihov brat i jedini sin Jovana i Sofije, Naum Mallin, najpoznatiji je izdanak ove porodice. Studirao je filozofiju u Grazu i Pragu, pa pravo u Beču, a po povratku u Zagreb brzo je postao član intelektualne elite grada.

Sudjelovao je u osnivanju Matice ilirske, Društva za povjesnicu jugoslavensku, Gospodarskog, Hrvatskog glazbenog i Umjetničkog društva, te brojnih drugih institucija, uključujući i Narodni muzej, kojemu je darovao jednu od najpoznatijih umjetnina hrvatskog 19. vijeka, Djevojku s lutnjom slikara Vjekoslava Karasa.

Imao je važnu ulogu u odboru koji se brinuo za postavljanje spomenika banu Jelačiću, a u svojoj je kući na zagrebačkom Ksaveru, nekadašnjem posjedu isusovaca, ugošćivao brojne onodobne intelektualce koji su svraćali u Zagreb.

Naum Mallin je punih dvadeset i pet godina služio kao sekretar i blagajnik naše Crkvene opštine (1861. - 1886.), noseći najveći dio poslova u vrijeme gradnje Sabornog hrama i kasnijeg opremanja. Na sjednicama u opštini sudjelovao je sve do smrti, stalno se starajući o njezinoj imovini i vrijednoj arhivi.

Malo je tko poput njega zadužio zagrebačku Pravoslavnu opštinu. Koliko je uska bila povezanost Mallinovih s našim hramom, jasno svjedoči i okolnost da se upravo u njihovoj ostavštini u Hrvatskom povijesnom muzeju čuva povelja o kupnji Margaretske crkve iz 1794. - 1795., kao i dokument o gradnji zgrade Crkvene opštine iz 1822. godine.

Naum Mallin imao je tri sina, Nauma mlađeg, Ivu/lvana i Teodora, te kćer Sidoniju. Naumov sin dr. Ivo pl. Mallin (1854-1907.), jedan od najznačajnijih hrvatskih državnika svoga doba, vodio je Odsjek za narodno gospodarstvo Zemaljske vlade, organizovao hrvatske nastupe na velikim svjetskim izložbama u Budimpešti i Parizu i za svoje zasluge dobio plemićku titulu Ksaverski.

Nije se uspjelo ustanoviti jesu li ostali Naumovi sinovi, Naum mladi (1884. - 1960.) i Teodor (1889. - 1935.), imali nasljednike. Ime Mallin danas je trajno upisano u sam pejzaž Zagreba. U Mlinovima se nalaze Naumovac, Mallinova ulica i Tošovac - sve nazvane po istaknutim članovima ove porodice. Njihov perivoj na Ksaveru, koji su generacije Mallinovih stvarale i njegovale, dugo je slovio za „najljepšu zbirku četinjača u Zagrebu“ - jedinstveni botanički i kulturni spomenik svoga doba.