Stefan (Stjepan/Stevan) Vrabčević je bio istaknuti član pravoslavne zajednice, advokat, dobrotvor i jedan od rijetkih Srba koji je obavljao funkciju gradonačelnika Zagreba. Rođen 1807. godine u Ivancu, Vrabčević je veći dio svog života proveo u Zagrebu, gdje je bio aktivan u javnom i društvenom životu grada.

Bio je član upravnog odbora Prve hrvatske štedionice, a nakon smrti Pavla Hatza 1873. godine preuzeo je funkciju gradonačelnika Zagreba. U isto vrijeme obavljao je i funkciju predsjednika Srpske pravoslavne crkvene opštine u Zagrebu.

Za zagrebačku pravoslavnu zajednicu posebno je značajan njegov doprinos izgradnji i uređenju Sabornog hrama Preobraženja Gospodnjeg. Tijekom 1860-ih godina aktivno je učestvovao u izgradnji novog hrama, poklonivši Crkvenoj opštini ukupno 320 forinti.

Kao imućan čovjek, koji je posjedovao i jednokatnicu na početku Duge (danas Radićeve) ulice, želio je da osigura da se hram u potpunosti dovrši. Stoga je u svom testamentu ostavio 4.500 forinti za oslikavanje crkve te dodatnih 1.000 forinti za potrebe Crkvene opštine. U to vrijeme taj je iznos predstavljao skoro četiri godišnje plate višega činovnika u Hrvatskoj.

Bio je otac devetero djece, a među njima se posebno istaknuo njegov sin Milan Vrabčević, kasniji gradonačelnik Varaždina. Upravo je on, 1883. godine, kao gradonačelnik Varaždina, zatražio od zagrebačke pravoslavne opštine da se stari ikonostas i dio crkvene opreme iz Sabornog hrama poklone pravoslavnoj zajednici u Varaždinu za novu kapelu - što je zagrebačka opština i prihvatila.

Stefan Vrabčević bio je i među finansijerima izgradnje prvih arkada na Mirogoju, gdje se i danas nalazi grobnica njegove porodice, sa spomenikom koji je izradio poznati kipar Ivan Rendić.

Danas se Stefan Vrabčević pamti kao jedna od značajnih ličnosti u istoriji pravoslavnih Srba u Zagrebu, čovjek koji je svoj ugled, rad i imetak stavio u službu Crkve i zajednice.