Na dan 17. januara 1867. godine, u Pravoslavnoj crkvenoj opštini zagrebačkoj donesena je odluka da se izradi knjiga u koju će biti upisivana imena svih priložnika za izgradnju hrama. Knjigu je izradio tadašnji vrijedni sekretar opštine Naum Malin, a ona je sačuvana do danas kao dragocjeno svjedočanstvo o širokoj podršci koju je gradnja hrama imala među vjernicima i dobrotvorima iz različitih krajeva.

U knjigu je upisano ukupno 1.131 ime priložnika. Na prvom mjestu nalazi se ime cara i kralja Franje Josipa I. sa prilogom od 500 forinti. Istu svotu priložili su i mitropolit srpski Mihailo iz Beograda, kao i baron Simeon Sina iz Beča. Ostali prilozi kretali su se najčešće u rasponu od 400 forinti do jedne forinte, čak i u krajičarima, što svjedoči o učešću ljudi različitih društvenih slojeva.

Grad Zagreb je za gradnju hrama darovao 200 forinti. U znak zahvalnosti, pomen svim ktitorima i priložnicima hrama vršen je svake godine u subotu pred praznik Preobraženja Gospodnjeg, potom i 24. juna, dok se kasnije ustalio običaj da se pomen služi dan nakon Preobraženja. Knjiga računa gradnje crkve, sačuvana u arhivu Srpske pravoslavne crkvene opštine u Zagrebu, precizno bilježi i konačan finansijski bilans gradnje.

Ukupno je iz svih izvora prikupljeno 36.821,10 forinti. Od toga je putem dopisa prikupljeno 6.062,88 forinti, dok je lično uručeno 4.036 forinti. Iz školskog fonda zagrebačke Pravoslavne crkvene opštine izdvojeno je 1.300 forinti, prodajom grade stare crkve ostvareno je 281,77 forinti, od prodaje poklon-dukata 113,12 forinti, dok je od kamata na novac uložen u gradskoj štedionici pribavljeno 32,28 forinti.